Tekst objavljen 2. 07. 2020. u Vijencu 687.
Ne samo da Van Gogh Žeželja fascinira kao umjetnik već se vrijeme u kojem je živio, razvoj gradova, masivna eksploatacija radnika, uklapa u sto godina poslije nastalu Žeželjevu distopijsko-apokaliptičku poetiku u kojoj je prostor megalopolisa vrlo važan element
Lipanj u Galeriji Kranjčar posvećen je multimedijskom projektu Danijela Žeželja Fractalia koji uključuje performans (u suradnji s Alenom i Nenadom Sinkauzom) i predstavljanje knjige, a kulisa svih navedenih događanja jest izložba otvorena do 3. srpnja. Srž je projekta knjiga Fractalia, objavljena 2019. u izdanju Petikata, a donosi biografiju Vincenta Van Gogha ispričanu kroz nesvakidašnji, autentično žeželjovski pristup. I ne samo to.
Umjetnik je knjigu prvo odlučio predstaviti bez same knjige – izložbom, performansom sa slikanjem i svirkom uživo (live painting i live music), a tek drugo događanje bilo je fokusirano na knjigu. Na taj način odškrinut nam je Van Goghov svijet isključivo kroz Žeželjev vizualni kod – izložbu i slikanje na licu mjesta simultano s atmosferičnom glazbenom pozadinom. Naspram crno-bijelih printova (u originalu tuš i akrilik na papiru), uvećanih elemenata stripova iz knjige koji čine samu izložbu, sam plod performansa slika je u boji sastavljena od šest povezanih dijelova. Fokus je na stigmatiziranom dlanu i zvijezdi na nebu oblika te iste stigme... Tek kasnije, prolazeći kroz knjigu, moguće je složiti mozaik.
Žeželj je i inače umjetnik koji se voli pozabaviti motivom ruke, jedna mu grafička novela u samu naslovu donosi „ruke“ – Small hands, dok se kroz nekolicinu njih provlači isti motiv. Također, glazba (džez) trajno je njegovo nadahnuće te odatle ideja da se slikarstvo poveže s glazbom putem žive izvedbe.
Nakon razdoblja eksperimentiranja pronašao je svoju verziju live paintinga u kojoj slika soboslikarskim valjkom, proporcionalno uvećanim alatom u odnosu na kistove kojima su izvedene manje verzije radova, a koji daje posebnu teksturu slici. Ono što umjetnika zanima jest narativ pa slikanjem uživo pred publikom postavlja slikarstvo na višu razinu pripovjedačkog.